preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Brojač posjeta
Ispis statistike od 8. 10. 2018.

Ukupno: 511732
Danas: 32
Lista linkova je prazna
Novinari

Predstava ,,Ravnopravnost - žena i muškarac''

2. lipnja 2017. učenici trećih razreda naše škole gledali su predstavu pod nazivom ,,Ravnopravnost - žena i muškarac”. Predstavu je pripremio sustavni projekt edukacije djece Thearto, kako bi se kroz kazališnu umjetnost ukazalo na društveni problem neravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj. Uloge glavnih glumaca uprizorili su Dražen Šivak i Sanja Drakulić, a redatelj je iste poznati Zijah Sokolović. Tu aktualnu društvenu temu prikazali su na humorističan način i time naveli stereotipe koji su nametnuti društvenim, kulturološkim, povijesnim i političkim okolnostima. Prvenstveno je naglasak bio na usklađivanju profesionalnog i obiteljskog života. Ciljevi ovog projekta su uklanjanje rodnih stereotipa te nejednakosti, edukacija kako djece tako i poslodavaca te promoviranje aktivne uloge očeva u formativnim godinama razvoja djeteta. Pomoću ove predstave učenici bi trebali preispitati vlastitu percepciju podjele kućanskog rada. Također, učenici bi trebali dobiti sliku o jednakosti. Ovaj projekt nalaže kako ne možemo promijeniti cijeli svijet, ali možemo krenuti od sebe. U nastavku pročitajte nekoliko osvrta naših učenica na ovu temu.


„Muška“ i „ženska“ zanimanja

Još od prošlosti različita zanimanja definiraju se kao „muška“ i „ženska“. Temelj ovog stereotipa leži u samom određenju društva koja uloga pripada ženi, a koja muškarcu. Tijekom povijesti, vođe svih velikih i povijesno bitnih organizacija  bili su upravo muškarci.  Žena u to vrijeme nije imala apsolutna nikakva prava, ali čak i danas, nakon modernizacije i osiguravanja prava žene, i dalje nije smatrana dovoljno sposobnom za donošenje važnijih odluka. Kada bismo za primjer uzeli bilo kakvu veću tvrtku, vidljivo je da većina žena ima zanimanje obične radnice, dok su muškarci na višim položajima, poput direktora i vlasnika. Što se više penjemo po toj ljestvici, sve je manje žena. U slučaju ako žena izabere zanimanje koje je smatrano „muškim“ ili ako se  muškarac  odluči za „žensko“ zanimanje, društvo će ih osuđivati upravo zbog toga što nisu prihvatili ulogu koju im je  društvo nametnulo. Zašto je najmanji broj žena u saborima, na mjestima direktorica ili predsjednica država? Naravno, zbog toga što je  društvo i dalje uvjereno da žene ne mogu obavljati dužnosti koje su prvobitno bile namijenjene isključivo muškarcu. Također, činjenica koju je izrazito važno spomenuti je da su žene manje najčešće plaćene od muškaraca. To je dokaz da čak i zakon s jedne strane odobrava i potvrđuje ovaj stereotip te „dopušta“ izražavanje nepoštovanja prema ženi. Pored svih priča o razvoju pravednosti i samih potvrda jednakosti između muškarca i žene, društvo je glavni krivac koji onemogućuje uspostavu ravnopravnosti među spolovima. Stoga, srećom, danas postoje žene koje su puno uspješnije od većine muškaraca te suzbijaju sve odrednice ovoga stereotipa.

Anja Horvat, 3.b

Stereotipi

Stereotipe, kao takve, u svakodnevnom životu koristimo, a da toga nismo niti svjesni. Od malih nogu slušamo stereotipe koji nam se ugrađuju u vlastito razmišljanje i prihvaćamo ih pod normalno. „Ne zna voziti, sigurno je žena!“ česta je rečenica koju čujemo na cestama. Jedan od najustaljenijih stereotipa vezanih za žene je baš onaj da ne znaju voziti automobile ili da njihova vožnja zahtijeva dodatni napor. Muškarci su oduvijek bili ti koji se razumiju u automobile, dok se na žene koje to isto čine gleda s čuđenjem. Takvim preopćenitim razmišljanjem pojačavamo jakost toga stereotipa što može rezultirati povećanom nesigurnošću žena pri vožnji. Kada bi se žene već i uspjele svojom lošom vožnjom dovesti do kuće, tamo bi trebale i ostati. Nažalost, jedan od najčešćih stereotipa. „Ženi je mjesto u kući!“,  a uloga je muškarca u obitelji zaštita, bila ona fizička ili novčana. Njegov je posao financijski osigurati obitelj. Žena je ta koja svojom ulogom mora biti kućanica. Dakle, muškarac ima svoje radno vrijeme koje mu vlastiti posao određuje, dok ženino radno vrijeme nije određeno. Ženi je na neki način društveno predodređeno biti majkom, kućanicom, spremačicom, kuharicom i suprugom, a po potrebi i ostalim ulogama. Ovakav način razmišljanja konzervativan je i vraća vrijeme unatrag po uzoru na patrijarhalno društvo. Nažalost, i dalje postoji takvi muškarci, kao i žene, koji ta razmišljanja prenose na djecu te dolazi do lančane reakcije i niza koji je teško prekinuti. Stoga bi se unutar nastave u školama trebalo izdvojiti nekoliko sati godišnje kako bi se ukazalo na probleme neravnopravnosti spolova unutar obitelji, ali i u društvu općenito. To bi poslužilo kao sredstvo kojim bismo djeci otvorili oči i ukazali im na prave probleme o stereotipima unutar ili njihovih ili drugih obitelji i društva kao cjeline.

Greta Tram, 3.b

Quena – roditeljica

Stereotipi koji potiču neravnopravnost spolova uvukli su se toliko duboko u svakidašnjicu da ih više ni ne primjećujemo. I u samim se školama, koje bi kao obrazovne ustanove trebale učiti o jednakosti, potiče korištenje upravo ovakvih stereotipa. Etimologija riječi žene povezana je s njezinom reproduktivnom ulogom. Riječ žena u vezi je s indoeuropskim korijenom gen, što znači „rađam“, odnosno quena (žena), što potvrđuje značenje žene kao roditeljice. Bez obzira na to koliko su se žene u davnoj i bliskoj prošlosti svojim sposobnostima pokazale jednako sposobne kao muškarci, u društvu još uvijek imaju jednu jedinu ulogu – majke. Čudno se gleda na one koje se odluče na studij i „lov“ karijere. Smatramo ih odviše hladnima pa ponekad čak i arogantnima zbog toga što se još nisu skrasile i donijele dijete na svijet. Nasuprot tomu, takve muškarce smatra se ambicioznima, vrijednima i poželjnima. Njih nitko neće kritizirati zbog toga što su se odlučili posvetiti svojoj karijeri, dok će se ženi na svakom uglu dobacivati da joj biološki sat ističe. Muškarca koji je dobio dijete niti jedan poslodavac neće smatrati teretom i smetnjom jer se podrazumijeva da će se majka brinuti za njega. Majka će voziti djecu u vrtić, kod liječnika, kuhat će i spremat za njih jer ipak je to njena društvena uloga. One žene koje su postale uspješne znanstvenice, poduzetnice ili odvjetnice, bit će smatrane nesretnima jer su, pogađate, osnivanje obitelji stavile u drugi plan kako bi njihove ambicije za napretkom došle do izražaja. Iako su uspješne žene vrijedne svake pohvale i spomena, vrlo često prva asocijacija na njih neće biti baš tako pozitivna. Danas postoje zakoni po kojima je propisano kako žene imaju jednaka prava kao i muškarci, ali to ne uklanja stereotipe uvučene u podsvijest kojima etiketiramo žene kao strojeve za reprodukciju, a ne kao čovjeka koji ima jednake životne slobode kao muškarac.

Inja Pavlić, 3.b

 



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Karlo Kobaš   datum: 13. 7. 2017.

Tražilica



e - Dnevnik


Važne informacije

Dragi korisnici internetske stranice III. gimnazije Osijek,

fotografije i videe događanja, obilježavanja, projekte, akcije i aktivnosti u našoj Školi možete pogledati na sljedećim poveznicama:

Facebook III. gimnazije Osijek

Youtube III. gimnazije Osijek

Instagram III. gimnazije Osijek

 



Off topic


Pogledajte, pročitajte!




preskoči na navigaciju