Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti osnovana je davne 1861. godine na inicijativnu đakovačko-srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Strossmayer, koji je bio crkveno lice, isticao se uvelike i kao veliki aktivist i poticatelj na području kulture, graditeljstva, diplomacije te svega što je podrazumijevalo društveni napredak. Car Franjo Josip tek 1866. godine odobrio je izmijenjena pravila o Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti (JAZU) u kojima je bio opisan i nastanak Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kao dio programa JAZU-a. Nakon uspostave samostalne i demokratske Republike Hrvatske Hrvatski sabor donosi novi zakon o HAZU-u kao najvišoj znanstvenoj i umjetničkoj ustanovi u Republici Hrvatskoj.

Biskup Strossmayer bio je dugogodišnji pokrovitelj Akademije, a  istaknuti hrvatski povjesničar dr. Franjo Rački imenovan je prvim predsjednikom iste.   

Organizirano predavanje za učenike naše škole započelo je govorom o Osječaninu Miji Kišpatiću, prvom hrvatskom akademiku iz područja prirodnih znanosti. U sklopu obilaska učenici su mogli razgledati i knjižnicu Akademije. Među mnogobrojnom literaturom posebno se ističe rad dr. Danice Pinterović. Osječka znanstvenica bavila se znanstvenim istraživanjem arheoloških nalaza na području grada Osijeka u razdoblju antike, a svoja je istraživanja objavila u knjizi Mursa i njeno područje u antičko doba.

Na samom kraju predavanja posebno su istaknuti Vladimir Prelog i Lavoslav Ružička, dva hrvatska dobitnika Nobelove nagrade koji su poznati i po tome što su bili učenici naše škole. Kroz vrlo zanimljiv obilazak provela nas je dr. sc. Martina Harc, stručna suradnica osječke podružnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Tekst: Marko Husar, 1.e

Fotografije: Luka Rešetar, prof.

                     Marko Husar, 1.e